Sažetak:        

Kur'an predstavlja prvi i najbitniji fundament Šerijata iz kojeg proizlaze sveobuhvatne poruke i pouke, pravni propisi i cjelokupni islamski životni bonton. On je temelj svih ostalih islamskih znanosti. Tuma?enje plemenitih kur'anskih poruka jedna je od važnijih islamskih oblasti koja je oduvijek privla?ila pažnju mnogih islamskih istraživa?a kako u prošlosti tako i danas. Poruke Kur'ana bile su, i ostale, fundamentalni izvor islamskih mislilaca. U skladu s tim, cilj ovog rada jeste da se ukaže na prevo?enje i tuma?enje Kur'ana na albanskom jeziku istaknutog kosovskog teologa, autora i istraživa?a Nexhata Ibrahimija

Klju?ne rije?i: Nexhat Ibrahimi, Kur'an, prevo?enje Kur'ana, tuma?enje Kur'ana, kur'anski univerzum, Jusuf, Ajetu-l-kursijja

Uvod

       Kur'an je Allahov govor, objavljen preko meleka objave - Džibrila, a.s., posljednjem Allahovom poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., a preko njega kao Svjetlo, Uputa, Lijek i Milost ?itavom ?ovje?anstvu sve dok bude dana i no?i na ovoj Zemlji.  

      Da bismo razumjeli Allahov govor, neophodno je prodrijeti u njegove dubine i na taj na?in iznijeti na vidjelo njegove tajne, mudrosti i dragulje. Prema tome, tuma?enje Kur'ana jedna je od najbitnijih strana u otkrivanju kur'anskih pouka i poruka ?ovje?anstvu.

     U radu ?e biti govora o tuma?enju Kur'ana jedne od najmarkantnijih islamskih li?nosti današnjice kod Albanaca na Kosovu i šire - Nexhata Ibrahimija. Rad je podijeljen u tri dijela; u prvom ?e biti govora o životu i djelu profesora Nexhata Ibrahimija; u drugom o njegovom doprinosu na polju prevo?enja Kur'ana na albanski jezik; i u tre?em o njegovom doprinosu na polju tuma?enja i interpretacije Kur'ana na albanskom jeziku.

1. Nexhat Ibrahimi - život i djelo

Sveop?e pojave ovog svijeta nisu slu?ajnost, isprepletene su u sveop?oj harmoniji stvaranja. Shodno tome, svaka pojava je znak u vremenu, svako bi?e je vremenski predodre?eno; kada, gdje i do kada se treba pojaviti te nastaviti lanac svog porijekla i potomstva, ideja i ideal svojih predaka te na taj na?in ostaviti trag u vremenu u kome živi. 

Ova se veza duha i tijela može uo?iti u kolosu islamskih mislilaca u nizu albanske loze Nexhata Ibrahimija, ro?enog u plemenitom seoskom jezgru u okolini Prizrena, u Zgataru, baš u dobi procvata prirode i njenih ljepota, 10. juna 1959. godine. Potje?e iz plemenite i ugledne porodi?ne loze, od geneze poznatog muderisa Ymera Prizrenija, mislioca i kreatora pokreta „Prizrenska Liga“, društvenog reformatora 1878. godine, iz ?ije se loze, ta?no stolje?e kasnije, budi isti duh u njegovom nasljedniku Nexhatu Ibrahimiju. Njegov je život isprepleten bujnim zbivanjima, još od djetinjstva kada se njegovi roditelji 1971. godine naseljavaju u Prizren.

Medresu „Alaudin“ u Prištini upisuje 1974. godine, a nakon završetka medrese kod njega se budi vrhunski ideal traganja vjerskog znanja i duh patriotizma. U Egipat odlazi 1979. godine na ?uveni El-Azhar kako bi ostvario svoje snove. No, na njegovu žalost, bio je razo?aran svime s ?ime se tamo suo?io, te stekao lošu sliku o obrazovanju u ovoj vrhovnoj islamskoj instituciji svijeta. Uo?io je nepostojanje posebne dinamike u koherenciji s vremenom, nedostajanje elana za idžtihadom; ulema se više bavila tradicionalnim komentarima, glosama i super glosama, a vrlo malo 'novonastalim problematikama, pitanjima i ostvarenjima'.[1]   

Razo?aran što nije pronašao niti djeli? onoga zbog ?ega je otputovao u Egipat, odlu?io je napustiti El-Azhar i Egipat, vrativši se u svoj rodni kraj, Prizren. Nakon kratkog perioda odlu?uje oti?i za BiH da potraži idejnu pomo? od poznatog bošnja?kog ideologa, teologa i reformatora islamske misli Husein-ef. ?oze. Otišao je tražiti preporuku, ne znaju?i da je ono za ?im žudi njegov duh i um zapravo tu, u njegovoj blizini i okruženju. Dobiva preporuku profesora Husein-ef. ?oze zbog koje je i otputovao, no, tokom boravka u Sarajevu kod svojih drugova, odlu?uje prisustvovati nekim predavanjima istaknutog profesora, koja su temeljito promijenila njegove smjernice, pa je uvidio da je upravo Sarajevo eliksir za kojim žudi. Tako se 1980. godine upisuje na Islamski teološki fakultet u Sarajevu.

Ispunjen radoš?u, poduzima vrlo ozbiljno putovanje i zaranjanje u dubine islamskih nau?avanja, te stje?e nove spoznaje i iskustva. Ne znaju?i kroz kakve ?e naredne izazove pro?i, ve? 1981. godine osu?en je na zatvorsku kaznu zbog nacionalisti?kih pokreta i ideja. Na taj na?in postaje meta tadašnje vlasti. Nakon što odslužuje vojni rok u Hrvatskoj 1986. godine, 1987. po?inje s radom u Odboru Islamske zajednice u Prizrenu. Tri godine kasnije postaje i ?lan Udruženja islamske uleme Kosova, dok 1991. postaje i ?lan Rijaseta Islamske zajednice Jugoslavije u Sarajevu, kao predstavnik Islamske zajednice Kosova.

Godine 1992. osu?en je na osam godina zatvorske kazne, odslužuju?i je u zatvorima tadašnje vlasti Kosova i Srbije. Posredovanjem Me?unarodnog Crvenog križa 1999. biva oslobo?en iz zatvora Srbije.

Godinu dana kasnije, 1.2.2000, po?inje raditi kao sekretar Islamske zajednice u Prizrenu i kao vanredni profesor u isturenom odjeljenju „Alauddin“ medrese u Prizrenu na predmetima Akaid i Islamska filozofija. Nakon osam godina napušta poziciju sekretara u IZ u Prizrenu i nastavlja s radom kao redovni profesor „Alauddin“ medrese u Prizrenu na ve? spomenutim predmetima.

Nexhat Ibrahimi je poznata li?nost u oblasti islamistike na albanskom jeziku a njegov doprinos je svakako neupitan. I dalje radi i djeluje, i pored toga što se ve? jednu deceniju, na veliku žalost, suo?ava s ozbiljnim zdravstvenim problemima. Sara?uje sa preko 30 novina, ?asopisa, godišnjaka i biltena. Pisao je i ure?ivao ?asopise Edukata Islame i Dituria Islame Islamske zajednice u Prištini, i dugogodišnji je urednik biblioteke „Mendimi Islam (Islamska misao)“ u Logos-A u Skoplju.

Ure?uje web-stranicu www.zeriislam.com i pomaže www.breziiri.com. Autor je 36 originalnih djela, preveo je preko 80 knjiga s bosanskog, engleskog i arapskog jezika. U Skoplju je Izdava?ka ku?a Logos-A 2009. objavila njegovo djelo u 10 tomova. Autor je više stotina originalnih i prevedenih ?lanaka objavljenih u raznim ?asopisima. Prisustvovao je mnogim nau?nim i društvenim skupovima: u Prištini, Prizrenu, Tirani, Skoplju itd. Oženjen je i otac troje djece, živi i djeluje u Prizrenu.

 2. Doprinos Nexhata Ibrahimija na polju prevo?enja Kur’ana na albanski jezik

O problematici prevo?enja Kur'ana, time i njegovog prevo?enja na albanski jezik, Nexhat Ibrahimi posve?uje tekst „O prevo?enju Kur'ana“[2].

Na samom po?etku spominje mišljenje svog kolege i prijatelja iz studentskih dana prof. dr. Enesa Kari?a: „Kur'an se ne može prevesti, ali se on mora prevoditi“.

Na po?etku teksta bavi se pitanjem prevo?enja kur'anskih dijelova za vrijeme Muhammeda, s.a.v.s., te o dozvoljavanju ili nedozvoljavanju prevo?enja Kur'ana, navode?i stavove onih koji su dozvoljavali prevo?enje kur'anskih ajeta, pa ?ak i recitiranje Kur'ana u namazu na svom maternjem jeziku, kao što je bio slu?aj sa Perzijancima (mišljenje Ebu Hanife, njegovih u?enika i istomišljenika), zatim o nedozvoljavanju, ?ak i zabranjivanju prevo?enja kur'anskih ajeta (mišljenje En-Nevevija, Eš-Širazija, El-Gazalija, Ihvanu-s-safa itd.), te naposljetku spominje mišljenje uleme El-Azhara, kao rješenje nastale problematike oko prevo?enja ili neprevo?enja Kur'ana.

U nastavku teksta doti?e se i problematike prevo?enja Kur'ana kod Albanaca i na albanski jezik, što je tako?er imalo dva tabora: jedan je dozvoljavao prevo?enje kur'anskih ajeta, a drugi se tome odupirao.

Profesor Ibrahimi kaže da je odupiranje albanske uleme prevo?enju Kur'ana bilo opravdano, jer se na po?etku 20. stolje?a albanski narod suo?avao sa mnogim politi?kim, vojnim, ekonomskim i kulturnim utjecajima sa Zapada, pod upravljanjem Katoli?ke crkve, i onim sa Istoka, pod upravljanjem Ortodoksne crkve. Zaklju?uje „da se nije radilo samo sa kašnjenjem prevo?enja Kur'ana na albanski jezik, nego i cjelokupne islamske literature, što nas dovodi do zaklju?ka da su nedostatak jedinstvene abecede kod Albanaca, nepostojanje nacionalne države i rizici koji su prijetili albanskom muslimanskom narodu od strane stranih utjecaja, predstavljali klju?ne faktore za zakašnjelu pojavu albanske islamske literature“.

O problematici prevo?enja Kur'ana na albanski bavi se i u ?lanku „Doprinos prevo?enju Kur'ana u duhovnoj kulturi i albanskoj islamskoj tradiciji“, u kojem spominje nekoliko aspekata percepcije Kur'ana: vještina recitiranja Kur'ana (kiraeti) ili prevo?enje Kur'ana za ljudsko uho; vještina pisanja Kur'ana ili prevo?enje Kur'ana za ljudsko oko, vještina tuma?enja Kur'ana i prevo?enje Kur'ana u albanskoj islamskoj kulturi. Na kraju teksta donosi listu prvih kompletnih štampanih prijevoda Kur'ana u svijetu, po hronologiji jezika na kojima su štampani.

3. Doprinos Nexhata Ibrahimija na polju tuma?enja Kur’ana na albanskom jeziku 

Onome kome Svevišnji želi dobro dadne mu da prou?ava Njegovu ?istu vjeru - islam. Kao i drugi teolozi i islamski mislioci, i Nexhat Ibrahimi posebnu je važnost i mjesto pridao Kur’anu. Odatle proizlazi i njegov doprinos u percepciji, tuma?enju i prenošenju kur'anskih poruka.

Njegovi pogledi na Kur'an i tuma?enje njegovih poruka prate sam Plemeniti govor, pa se u njima mogu na?i op?i opisi, generalna tuma?enja, pjesni?ki izrazi kroz komentare i sli?no. U op?im opisima govori o vrijednosti Kur'ana, njegovom centralnom i primarnom mjestu u životu muslimana, te prou?avanju njegovih poruka, ali i historijski opis Kur'ana (detaljniji prikaz Mushafa Osmana, r.a.) itd. U generalna tuma?enja spada sveop?i korpus kur'anskih poruka: o vjerovanju, moralu, etici, op?em životnom bontonu, hrani, pi?u, dobroti, znanju, spavanju itd. U pjesni?kim razmatranjima pronalazimo Ibrahimijevo mišljenja o nadnaravnosti kur'anskih poruka. 

3.1. Kur’an kao univerzalni dragulj - u tuma?enju Nexhata Ibrahimija

Od same pojave na ovom svijetu ?ovjek je uložio velik napor da doku?i Istinu, da shvati odakle dolazi, gdje joj je izvor i sl. Pritom je stvarao raznolike percepcije o Bogu, stvarima koje okružuju ?ovjeka i pojavama s kojima se suo?ava u svom životu. Tako su u ljudskoj civilizaciji nastale raznovrsne filozofije, ideologije, razna vjerovanja i poimanja Boga. No, kako to Ibrahimi navodi, sav taj ogromni trud je u osnovi bio uzaludan i davao pogrešnu predstavu Stvoritelja svih stvari:

„Ako bismo bacili jedan pogled, makar i površinski, na kulture i drevne kineske religije na Dalekom istoku, zatim na one hinduske, te ideologije starih Egip?ana, oštrih Asiraca, Grka i Rimljana, evropskih materijalista, pred sobom bismo imali obilje pogleda i, uz sva „ostvarenja“ i razne fascinantne rezultate - iskrivljenu predstavu o Stvoritelju i istinskoj vjeri.“[3]

Bog je, stoga, ljudima slao posebne ljude, „specijalne predstavnike“, odnosno poslanike, svoje pouzdanike, da im prenesu pravu predstavu o tome. Nexhat Ibrahimi na Plemeniti govor gleda kao na zaokruženu predstavu o Stvoritelju, ali i kao na univerzalni koncept života na ovom svijetu i naputak prema savršenstvu ?ovjekovog bi?a, s obzirom na njegovu ontologiju. On kaže:

„Upravo iz tog razloga, iz razloga ljudske nedostatnosti da dosegnu punu istinu, Stvoritelj je u kontinuitetu održavao nadahnu?e... S vremena na vrijeme, u zavisnosti od potreba i okolnosti, slao je specijalne predstavnike, poslanike, koji su ljude izbavljali iz zabluda i usmjeravali ih prema Kona?nom cilju, izvodili ih na Pravi put. Takva Božanska intervencija u korist ?ovje?anstva desila se posljednji put u arapskoj pustinji, pored izvora Zemzem, u Meki. Godine 571. n.e. u Meki se rodio posljednji poslanik Muhammed, s.a.v.s., kako bi donio Posljednju rije? - Kur'an, ?ija ?e validnost trajati do kraja svijeta, koji u sebi objedinjuje mudrosti svih poslanika: blagoslov rada na Zemlji, koji je zapo?eo još od Adema, a.s., nakon protjerivanja iz Dženneta; kurba, žrtvovanje Ibrahima, a.s.; strpljenje Ejjuba, a.s.; upornost Musaa, a.s.; ljubav Isaa, a.s., prema ugnjetenima i bližnjima itd.“[4] 

Dakle, kur'anske poruke imaju univerzalan karakter. Kur'an ne isklju?uje ?ovjeka i njegov razum iz igre, naprotiv, podsti?e ga na razvoj i boljitak, a na ?ovjeka gleda kao na bi?e tijela (materije) i duha (spirita), te od njega traži da djeluje kao cjelina, da ne bude usredoto?en samo na materiju, ali i da ne idealizira svoj život na ovom svijetu. „Kur'an“, kaže on, „insistira na korištenju razuma, uravnoteženoj meditaciji i osmišljenom donošenju odluka. Kur'anske rije?i ciljaju ka savršenstvu ?ovjekovog života, s ciljem savršenstva u vje?nosti.“[5]

Unifikaciju tijela i duha kroz Božiji govor Nexhat Ibrahimi tuma?i na sljede?i na?in:

„On (Bog) je Onaj koji je za vas (ljude) stvorio sve što se nalazi na Zemlji.“

„Bog vam je u?inio Zemlju pogodnom, hodajte po njoj i tražite svoju opskrbu.“

„Ali, u njihovom bogatstvu (bogatih) imaju pravo (na jedan dio) siromasi i nemo?ni.“

Ovako kazuju mnogi mudri kur'anski iskazi. Npr., dozvoljava boga?enje. Prema islamskom sistemu, rastom broja bogatih smanjio bi se broj siromaha, dok je u kapitalizmu upravo suprotno: rastom broja bogatih, raste i broj siromašnih. Islam ne želi asketski život, ali s druge strane snažno osu?uje rasipanje u obilju. Jedite i pijte, ali ne pretjerujte, jer Allah ne voli one koji pretjeruju, kaže se u Kur'anu. Naro?ito pijanstvo, koje najviše podsti?e rasipanje, najstrožije je i zabranjeno.[6]

Kur'an ukazuje na to da ?ovjek treba biti umjeren, human i razuman, i na taj na?in nikako ne smije dopustiti da upadne u nedozvoljeno. Dozvoljeno mu je raditi, ali u granicama umjerenosti, i zaradu stjecati na na?in propisan Kur'anom i hadisom: „Kur'an i hadis jasno i rezolutno odre?uju granice harama i djela koja prate haram. Svaki musliman zna da je svaki postupak vezan za proizvodnju, transport i distribuciju harama zabranjen. U ovu kategoriju, izme?u ostalog, spada i proizvodnja alkoholnih pi?a, droge i narkotika, prerada svinjskog mesa i masti, pornografski sadržaji i sva ona djela koja vode ili pomažu da se izvrši jedan haram.'[7]   

3.2. Pristup Nexhata Ibrahimija kur’anskom univerzumu   

„Kur'an je kosmos koji govori, kosmos je Kur'an koji šuti.“ (Ibn 'Arebi)

Univerzalnost kur'anskih poruka je zapanjuju?a svakom ?itaocu, bilo da je musliman ili ne, te da je, kako potencira Ibrahimi, od velike važnosti kritiziranje Kur'ana pored muslimanskih analiti?ara i tuma?a, i drugih koji se studiozno bave Kur'anom i kur'anskim studijama. Sve što je vidljivo i nevidljivo našem oku, ono što se može doku?iti i ono što se ne može doku?iti, a što ostaje za nas nepoznanica, sve je to jedinstvena stvarala?ka manifestacija Jednoga i Istinskoga Boga, Allaha Uzvišenog.

Dakle, svaka pojava u kozmosu, na zemlji, u vodi, a i u nama samima, jesu znaci koji se mogu na?i i pro?itati u Plemenitom govoru, kako to tvrdi Ibrahimi, iz samog razloga što u Kur'anu ?ovjek nailazi na neobi?an na?in obra?anja, mnoštva izazovnih zagonetki i pitanja koja Kur'an upu?uje ?ovjeku, jedinom privilegiranom stvorenju kome se i spustila objava. 

Profesor Ibrahimi pristupa zapanjuju?im duhom u ronjenju kur'anskih poruka, pjesni?ki maestro koji se može uvidjeti u Kur'anu, manifestira se kroz pjesni?ki na?in tuma?enja dragulja Plemenite knjige. Shodno tome, on kaže da nije samo da ne možemo doku?iti sve pojave ovog svijeta, naprotiv, mi i ne vidimo sve, a i u onima u kojima gledamo svakoga trenutka, gledamo malim ljudskim o?ima koje vide samo dio jedne velike cjeline, zato što naše oko ne vidi svjetlost, nego osvijetljeno. Naša svijest nije uvijek budna, ve? spava dok smo u snu, a naše o?i ne gledaju uvijek u osvijetljeno, ve? u tamu, nalik spavanju i snu, ili snu na javi.

O tuma?enju Kur'ana, on kaže da je bilo velikih umova koji su pridavali veliku pažnju tuma?enju njegovih poruka, i pored toga, to nije ni djeli? kur'anskog beskrajnog mora i univerzuma. Sa jedne strane, zasigurno je da se kur'anski dragulji nisu doku?ili i iscrpili u cijelosti, dok sa druge, kako navodi Ibrahimi, mi se ne smijemo oslanjati i diviti radom i uspjehom prijašnjih generacija, a uz to se i hvaliti našim pasivizmom, ve? se mora ?itati, studirati, prevoditi i tuma?iti Kur'an u svakom dobu, samim tim što svako razdoblje zahtijeva svojevrsni pristup tuma?enja kur'anskih poruka. Na kraju kaže: „I kao tekst, i kao sadržaj, Kur'an je nedostižan, ?udo, izvanredan, unikatan (mudžiza) i kao takav ?e ostati do kraja ovog svijeta.“[8]  

3.3. Nexhat Ibrahimi o pogledima orijentalista prema Kur'anu

Nexhat Ibrahimi na poglede orijentalista da je Kur'an djelo Arapa, Muhammeda, a.s., sveštenika Behire, Vereke itd., odgovara: „Kur'an ne prili?i nijednom ranijem arapskom govoru. On ruši pravila ?iste poezije i proze. Nije drama, niti historijska naracija. Ima kozmi?ke tekstove, ali nije astronomski priru?nik... Naprosto, poseban je u zna?aju, jeziku, eshatologiji, antropologiji i astronomiji. Kur'an ima božansko porijeklo. Orijentalisti, zasigurno, baziraju?i se na sre?u prijašnjih božanskih knjiga, ali i nadahnuti od slojevite pretpostavke njihovog duha i uma, rasu?uju da je Kur'an ljudski.“[9]     

3.4. Tuma?enje Ajetu-l-kursijje od strane Nexhata Ibrahimija 

„Bog kao snaga obuhvata i dominira sa svim doga?ajima i procesima u vasioni. On je neminovno prisutan svuda, uvijek i samo s Njegovom dozvolom se sve dešava i postoji. Kakva god bila kretanja ili zbivanja u svijetu, zasigurno je sve to manifestacija Njegove volje i Njegovih atributa.“[10] Ovo su uvodne rije?i Ibrahimija u tuma?enju ovog veli?anstvenog ajeta Plemenite knjige, navode?i u fusnoti da je ovo osvrt na uvodno tuma?enje iste sure profesora Husein-ef. ?oze.   

U daljnjem tekstu tuma?enja Ajetu-l-kursijje maestralno je isprepleo sav svoj misaoni potencijal mnoštvom stavova i argumenata, kako kur'anskih tako i govora Božijeg Poslanika, te stavova arapskih, albanskih i bošnja?kih islamskih mislilaca. Nakon op?eg uvoda kao po?etnu ta?ku razmatranja navodi osnovni zna?aj ovog ajeta: „Ajetu-l-kursijj (Ajet Pijedestale) ili kako ga u narodu poznat kao Tespih-dova, me?u najpoznatijim je u Kur'anu. Ovaj ajet ne reguliše samo pitanje vjerovanja, nego mnogo više od toga. Vrijednost ovog ajeta prenosi i Ebu Zerr, r.a.: „Upitao sam Muhammeda, a.s., koji je najveli?anstveniji ajet koji se objavio?' A Muhammed, s.a.v.s., je odgovorio: 'To je Ajetul-kursijj.'“[11]    

Nexhat Ibrahimi se dalje pita - može li biti najveli?anstveniji ajet a da se na njega ne motri dubinski, ve? površinski, ne meditiraju?i o porukama koje nam ovaj ajet nudi. Shodno tome, u nastavku komentara Ajetu-l-kursijje Ibrahimi ovaj ajet dijeli na 10 dijelova, iz kojih detaljnije i potkrijepljeno tuma?i ostalim ajetima, hadisima i mišljenjima u?enjaka, tuma?e?i tako i Lijepa imena i atribute Svevišnjega Boga, po?evši od najpoznatijeg imena Allah; i nakon toga maestralno tuma?i imena El-Hajj (Živi), El-Kajjûm (Vje?ni), El-Alijj (Veli?anstveni) itd.

Izme?u ostalog, u njegovom tuma?enju donosi objašnjenja i stavove ostalih u?enjaka za Božiji Presto, Vlasti, koje koristi za argumentaciju svojih stavova. Dok se da vidjeti, kada je rije? ovoj problematici, da Ibrahimi smatra da su Božija imena onakva kakva su nam samo izvorno došla u Kur'anu.  

3.5. Op?i doprinos o Kur'anu i tuma?enju njegovih poruka na albanskom jeziku, sabrano u drugom tomu djela Nexhata Ibrahimija 

U drugom tomu djela Kur'an i hadis profesor Ibrahimi je prvi tekst naslovio: „Pogled na koncepciju kur'anskog idžaza“. U uvodu ovog teksta navodi da je idžaz od najvažnijih karakteristika Kur'ana, a prema u?enjaku Šahinu Lašinu, idžaz je unikatan za Kur'an, pošto se ni kudsi-hadis niti hadis ne karakteriziraju sa ovim vrlinama.

U nastavku ovog teksta spominje zna?enja rije?i idžaz i tehaddi, te se napose bavi Idžazom kod u?enjaka. Analiza islamske literature o Kur'anu isti?e dva pristupa u raportu sa idžazom Kur'ana: Klasi?ni pristup - Klasi?ni muslimanski mufesiri idžaz Kur'ana prije svega su tražili u njegovom stilu, u stilisti?kim figurama koje koristi, u kratko?i i osobenosti njegovih kazivanja koja su, kao pustinjska grmljavina, upe?atljiva, snažna i ostavljaju dubok trag na ?itaoca; i: Savremeni pristup, modernisti?ki i savremeni (moderni) mufessiri pod utjecajem nau?nog tuma?enja Kur'ana, idžaz Kur'ana vide u anticipaciji nau?nih dostignu?a, onime što se naziva usaglašenost izme?u kur'anske hronologije i aktualnih prihvatljivih kozmologija i usaglašenosti sa nekoliko kur'anskih kazivanja (npr. o tijelu faraonovom) i neka savremena nau?na dostignu?a.

Tako?er se o problematici nadnaravnosti Kur'ana (kur'anskog idžaza) bavi i u tekstu: „Nekoliko leksi?kih i stilisti?kih pogleda idžaza Kur'ana“[12]. Na samom po?etku ove teme profesor spominje etimološko i terminološko zna?enje rije?i idžaz i mudžiza. U nastavku teksta navodi najpoznatije definicije Kur'ana, onda doti?e i prate?e tematike u sklopu navedene teme: Kur'an - Božanski govor, muzikalnost Kur'ana, posebnosti Kur'ana, višezna?ajnost u upotrebi izraza; ima li kontradiktornosti u Kur'anu - pitanje determinizma i indeterminizma, ajeti oporuke te pitalac i upitani.

Doti?e se i teme o „Mjestu i ulozi Kur'ana u savremenim politi?kim i državnim sistemima u nekoliko muslimanskih država“, zatim nastavlja sa prate?im tematikama u sklopu navedene teme, kao što su: Tretiranje Kur'ana u muslimanskom svijetu u 20. stolje?u; Tretiranje Kur'ana u politi?kim i pravnim sistemima muslimanskih zemalja danas; Tretiranje Kur'ana u muslimanskoj dijaspori; Institucionalni postupak muslimanske države sa Kur'anom i Sunnetom. 

U zaklju?ku kaže: „Kur'an i Šerijatsko pravo u 20. i 21. stolje?u imali su veliki utjecaj i zna?enje u državama gdje su muslimani ve?ina, ali i u onima gdje su oni kao manjina. Ovaj zna?aj uslovljen je mnogim faktorima, ali najvažniji je položaj Islama u odre?enoj zemlji i položaj odre?ene zemlje u konstelaciji država u svijetu...“.

Kada je rije? o doprinosu profesora Nexhata Ibrahimija u tuma?enju kur'anskih sura, možemo spomenuti tuma?enje najboljeg kur'anskog kazivanja - sure Jusuf. Tuma?enje ove sure je u sklopu knjige koju je izdala izdava?ka ku?a Logos-A u Skloplju Univerzum Jusufa, a.s.[13] Knjiga je izašla iz štampe 2008. godine, a za koju autor kaže da mu je od najdražih njegovih knjiga  štampane do sada, a kako i ne?e biti kada nam na to ukazuje i sam Plemeniti Gospodar koji je objavio ovu suru nazivaju?i je Ahsenu-l-kasasi – Najbolje kazivanje.

Na samom kraju, neophodno je spomenuti i Islamski enciklopedijski rje?nik Nexhata Ibrahimija, štampan u Skoplju u Izdava?koj ku?i Logos-A 2017. godine, na ukupno 1.064 stranica. U ovaj rje?nik autor je uklju?io mnogo rije?i, termina i izraza koji se ti?u Kur'ana, tuma?enja Kur'ana, rije?i i izraze iz Kur'ana, imena sura itd. 

Prema rije?ima samog autora, Islamski enciklopedijski rje?nik je rje?nik op?eg islamskog objašnjenja, i plod je višegodišnjeg rada. U Islamskom enciklopedijskom rje?niku prikazano je i obra?eno 2.845 glasova (rije?i, izraza, fraza).

U rje?nik su uklju?ena i imena, kao što su: Ahmed Smajlovi?, Alija Izetbegovi?, Bejadi Bosnevi, Husein ?ozo, Mehmed Handži?, itd.

Zaklju?ne rije?i:  

Iz svega što smo spomenuli u radu, možemo zaklju?iti sljede?e:

-        Nexhat Ibrahimi je od poznatih li?nosti me?u albanskim muslimanima na Kosovu i šire, i jedan od najuglednijih islamskih autora i teologa na tom podru?ju;

-        svojim djelom opravdao je to što je bio student najmarkantnije osobe ovih podneblja, rahmetli Husein-ef. ?oze;

-        dao je veliki doprinos u bu?enju i osvjetljavanju islamske misli na albanskom jeziku, me?u Albancima na Kosovu, Albaniji i dijaspori. Njegova djela su jako poštovana, tražena i ?itana;

-        dao je vidljiv doprinos na polju prevo?enja i tuma?enja kur'anskih pouka i poruka na albanskom jeziku.

Publikohet me leje te autorit